Meni:

Aktualno:

Uredovno vrijeme Župskog ureda:
8-10, 15:30-18 časova i poslije misa
Svete mise:
Ponedjeljak, srijeda, petak: 17:00
Utorak, četvrtak: 8:00
- Subota: 8:00 i 17:00 (sa čitanjima nedjeljnim, na mađarskom jeziku)
- Nedjelja: 9:00 (na hrvatskom jeziku), 10:30 (na mađarskom jeziku).

Povijest rimokatoličke župe na Paliću

U najljepšem dijelu Palića, između Splitske aleje i guste uređene šume – šetališta, smještena je kapelica Marije, Kraljice svijeta. U dvorištu koje je paralelno sa ulicom Biskupa Lajče Budanovića, nalazi se i crkva Sv. Urbana pape.

Naselje Palić se javlja mnogo kasnije od naziva jezera Palić. Još 1462. u jednom dokumentu se spominje pustara Palij, a u jednom pisanom spomeniku iz 1580-1582. koji potječu iz turskih vremena, javlja se naziv Pálegyháza. Vojska Eugena Savojskog se utaborila na obali jezera Palić 28.IX.1697. g., ali zbog nedovoljne količine vode nije se dugo zadržala. Krajem XVII. stoljeća logorovao je tu sa svojim jedinicama i general Marsigli. Kasnije u dijelu «Danubius Pannonica  Misicus», on je 1727. ucrtao pored Subotice jezero Paligo Palus.

Kao vikarija je osnovana od teritorije župe Sv. Petra godine 1933., a postala je samostalna 1.I.1956. Matice se vode od godine 1933. Na tom teritoriju je po svim pretpostavkama postojala vrlo stara župa.

Sada susjedne župe u Subotici i Šupljaku su mnogo starije, jer ovdje nije bilo većih gustih naselja. Čim se počelo više naseljavati područje okoline Palića kao ljetnikovci i ekonomske kuće, peštanska obitelj Vissy je godine 1892. sagradila pomenutu crkvicu  kao grobnicu svoje obitelji. Crkva je blagoslovljena u čast Pohoda Blažene Djevice Marije. Kada je župa osamostaljena, crkva je preimenovana u čast Marije, Kraljice svijeta. Zapadno od crkve (danas: kapalice) sagrađen je ljetnikovac iste obitelji koji je kasnije preuređen u crkvu Sv. Urbana pape.
U ono vrijeme svete mise su bile prikazane kako u kapelici Marije, Kraljice svijeta, kao imenovanoj župskoj crkvi, kao i u prostorijama nekadašnje Ekonomije koja se zvala «Kalot kápolna», što je zapravo i bila bogomolja vikarije posvećene u čast Svetom Urbanu. U međuvremenu za vrijeme župnikovanja gospodina Franje Bertrona načijen je plan o proširenju kapelice Blažene Djevice Marije, za koju je već bilo pripravljeno 40.000 cigala za potrebne radove. Poznato je da su tadašnje gradske vlasti tu gradnju zabranili.

Vremenom načinjena prostorija (bogomolja) postaje nedovoljno funkcionalna za obavljanje sakralnih čina, pa Josip Leist koji dolazi za župnika na Palić godine 1975., započima novi projekat i plan o proširenju postojećega. Radovi su započeli 4.VIII.1978. na spomendan Sv. Ivana Vianneya, arškog župnika. Globalni radovi i posveta novog oltara po biskupu Matiji Zvekanoviću završavaju se 23.XII. iste godine.

Današnji izgled ckrve nastaje radovima iz godine u godinu po raznim etapama, tako npr. postavljanjem slika križnog puta (rad akademskog slikara Ferenca Hódyja), kipova umjetnika kipara Istvána Szabóa iz Egera, da bi se za jubilarnu 2000. godinu postavile orgulje, prenešene iz župske crkve Deronje, a koje su građene od firme Angster iz Pečuha godine 1913. U crkvi je postavljeno ozvučenje, klimatizacija, grijanje i sve što je potrebno za dolično slavlje liturgijskih čina.

Križ Sv.Urbana, koji je stajao iza željezničke stanice je rastavljen i postavljen drugi, a dijelovi su doneti u župno dvorište. Na mjestu tog križa vršile su nekada pobožnosti Sv. Urbanu zaštitniku vinograda i voćnjaka. Sada je tamo drugi križ. Nedavno je izmjenjen naziv te ulice – aleje u ime Urbanfalva odn. Urbanovo naselje.

U dvorištu veličanstvenih borova i sada su pomenute crkve. Uzduž je ulica mijenjala ime i bila je Marijina, zatim Staparska, a sada nosi ime Biskupa Lajče Budanovića. U crkvi Sv. Urbana se nalaze oltar, svetohranište, kipovi, ambon i krstionica od drveta, ustvari dio izrezane šume. Kipove Blažene Djevice Marije i Sv. Leopolda Mandića od drveta je isklesao mađarski umjetnik, svećenik István Szabó.

Na Paliću imamo tri datuma «proštenja» i to:
12. svibnja dan Sv. Leopolda Mandića,
25. svibnja dan Sv. Urbana i
22. kolovoza dan župne crkve Marije, Kraljice svijeta.

Prema šematizmu katoličke crkve Subotičke biskupije iz 1991. i 1995. g. Župa broji 8.000 vjernika. Najvećim dijelom su Mađari i Hrvati.

Svete mise i obredi se održavaju u crkvi Sv. Urbana, gdje je i župski ured i stan župnika. U kapelici Marije, Kraljice svijeta se samo ponekad održavaju liturgijski obredi, ali je ista uvijek, 24 sata otvorena i osvijetljena za mogućnost navraćanja i osobnih pobožnosti.

Izvori: Web stranica Subotičke biskupije
Grgo KUJUNDŽIĆ

Slike o crkvi

Nazad